Povijest
Virovitičko podravska županija nastala je u 13.stoljeću. Arpadovići su osnivajući kraljevske županije osnovali i Viroviticu i Virovitičku županiju. Kasnije, kralj Bela IV. u Virovitici je dodijelio zagrebačkom Gradecu Zlatnu bulu i time Zagreb učinio slobodnim kraljevskim gradom. Sve do 15. stoljeća, županija je bila posjed ugarskih kraljica. Virovitica je bila jedan od posljednje osvojenih gradova od strane Osmanskog carstva. U turske ruke pala je 1547. godine. Godine 1684. godine Hrvati su pod banom Nikolom Erdödyjem i varaždinskim generalom Jakobom grofom Lesliem oslobodili ovaj dio Slavonije od turske prisutnosti. 1745. godine barun Marko Pejačević postaje župan Virovitičke županije. Iste ga je godine zamijenio Ljudevit Patačić i postao «velikim županom» Virovitičkim. Kada Josip II. 1785. godine ukida županije, Virovitička županija ulazi u pečujsko okružje. Nakon rata s Mađarima, i pripojenja Međimurja Hrvatskoj, područje Virovitičke županije po novom ustroju potpada pod Požešku županiju. Kasnije car Franjo Josip I. određuje nove županije i veliki župane, a za župana virovitičkog određen je Josip Juraj Strossmayer, đakovački biskup a kasnije i Teodor grof Pejačević.
Godine 1992. ponovo je uspostavljena j Virovitičko – podravska županija sa sjedištem u Virovitici. Županija obuhvaća područje 13 općina (Crnac, Čađavica, Čačinci, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin, Zdenci) i tri grada (Orahovica, Slatina, Virovitica). Područje današnje Virovitičko – podravske županije bilo je iznimno značajno u vrijeme Domovinskog rata, jer je to bilo jedno od prvih oslobođenih županija u Hrvatskoj. Danas Virovitičko – podravska županija broji 93.389 stanovnika (popis iz 2001. godine) i predstavlja najjače gospodarsko i administrativno središte, između središnje i istočne Hrvatske.
Prirodna bogatstva
Od ukupne površine (2.021 km2) 57 posto su obradive površine. Osim toga, 32 % otpada na šume po čemu je Virovitičko – podravska županija iznimno bogata u Republici Hrvatskoj. Od navedene brojke (2.021 km2), 9 % je građevinsko zemljište. Osim toga, 2 % površine su vodene površine.Po obradivim površinama, napose oranicama (991 km2) u odnosu na broj stanovnika, Virovitičko – podravska županija je prva u Hrvatskoj. Poljoprivreda je grana na kojoj se temelji budućnost ove županije.
Voda je jedan od najvažnijih prirodnih resursa, a nje na ovim prostorima ima gotovo u izobilju.
Prosječne temperature ljeti su oko 20°, a zimi oko 1,0°C. Potencijal Županije glede mineralnih sirovina je u nalazištima kvarcnog pijeska, gline, vapnenca i šljunka, ali i nafte te zemnog plina. Kvalitete Virovitičko – podravske županije i prednost ove Županije su : čist okoliš ,ugodan i lijep prostor; šume koje su jedno od najvećih prirodnih bogatstava ovog područja; vode, kako rijeke, tako i brojna «mini» jezera, i brojna izvorišta pitke vode, povijesno kulturno nasljeđe; kvalitetno poljoprivredno zemljište; mineralne sirovine; razvijeno obrtništvo, kapaciteti prerađivačke industrije; izvozno orijentirana industrijska proizvodnja i industrijska kultura; poduzetničke zone, i značajan geostrateški i prometni položaj.
