Drenovačka srednjovjekovna utvrda, nazivana Klak, nalazi se na 305 metara nadmorske visine južno od mjesta Slatinski Drenovac. Smještena je na dominantnoj uzvisini iznad kanjona Jankovački potok. Njega slijedi prastari put, kojeg i danas nazivaju Stari drum, koji prolazi iz smjera vrha Papuka kroz Klak i nastavlja dalje prema Orahovici.
Ime Drenovac, prema drenak – bjelogorično stablo s jestivim plodovima, ustalilo se već u 13. stoljeću. Drenovac je u 13. stoljeću pripadao Voćinskom vlastelinstvu i okrugu Novak koji je u 14. stoljeću uključen u Križevačku županiju. Prvi spomen drenovačkog posjeda s utvrdom nalazimo u darovnici Egidija Grgurovog iz 1308. godine. U njoj drenovački posjed s utvrdom Egidije daruje svome zetu Nikoli Lovrinom iz roda Aba.

Drenovačka utvrda se, zajedno s Voćinskom, vezano uz posjede Voćin (Agyna) i Novak (Noak), spominje u darovnici kralja Karla I. Roberta iz 1317. godine kao Dornoch. Drenovački posjed je u ranom 15. stoljeću postao predmetom spora jer je drenovačko vlastelinstvo 1403. godine odcijepljeno od Voćinskog. Utvrda je zatim prelazila iz ruke u ruku, sve do grofova Gorjanskih i moćnih Geréba od Vingárta.

Čini se da je drenovačka utvrda Klak već u 16. stoljeću bila u lošem stanju i oštećena. Pala je pod Osmanlije vjerojatno 1542. godine, ubrzo nakon pada Orahovice pri čemu vjerojatno nije pružala veći otpor.
Utvrda je u tlocrtu neobičnog oblika. Budući da je smještena na uskom platou, organizirana je s obzirom na raspoloživi prostor. Sastoji se od dvije nejednake kružne kule, a u sredini dvorišta nalazi se zdenac nepravilnog oblika. Kule su spojene zidom, a najviše pažnje je posvećeno južnom zidu koji je, čini se, bio ojačan kontraforima. Utvrda je izgrađena od kamena i opeke, a uglovi su obzidani klesanim kamenim blokovima. Zidovi utvrde sačuvani su u visini od 6 do 9 metara.

Share This